Zapošljavanje rukovoditelja za privatne mreže

Razdoblje od 2026. do 2030. godine predstavlja ključnu prekretnicu za tržište privatnih mreža u Hrvatskoj. Telekomunikacijska industrija snažno se okreće prema B2B modelu, gdje privatne 5G i LTE mreže postaju temeljni živčani sustav za Industriju 4.0, pametne gradove i kritičnu infrastrukturu. Tržište je prešlo iz faze ranih pilot-projekata u cikluse komercijalne nabave i skaliranja. Usklađivanje sa Strateškim planom HAKOM-a za razdoblje 2026.-2029., koji naglašava učinkovito upravljanje radiofrekvencijskim spektrom i implementaciju gornjeg 6 GHz pojasa, zahtijeva visoko specijalizirane stručnjake. Kako organizacije integriraju 5G arhitekture s rubnim računarstvom i umjetnom inteligencijom, potražnja za tehnološkim liderima u širem sektoru telekomunikacija dosegnula je kritičnu točku.

Regulatorno okruženje u Hrvatskoj postalo je znatno složenije, što izravno utječe na profile rukovoditelja koji se traže. Stupanje na snagu novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i implementacija NIS2 direktive nametnuli su stroge obveze subjektima kritične infrastrukture, uključujući operatere privatnih mreža. Državna poduzeća poput HEP-a, HŽ Infrastrukture i Hrvatskih cesta, koja upravljaju vlastitim telekomunikacijskim mrežama, kao i privatni integratori, sada moraju osigurati dokazive sigurnosne kontrole. Zbog toga su stručnjaci za kibernetičku sigurnost mrežne infrastrukture i direktori za usklađenost postali jedni od najtraženijih profila na tržištu, s obzirom na to da neusklađenost donosi visoke financijske i reputacijske rizike.

Struktura tržišta karakterizirana je umjerenom koncentracijom. Dominantni telekomunikacijski operateri poput Hrvatskog telekoma i A1 Hrvatska aktivno se natječu u segmentu poslovnih korisnika, dok domaći IT integratori poput IN2 Grupe i SPAN-a, uz globalne dobavljače opreme, čine ključni dobavljački ekosustav. Ova dinamika stvara snažan pritisak na zapošljavanje arhitekata privatnih mrežnih rješenja i inženjera za automatizaciju mreža. Tradicionalna znanja više nisu dovoljna; prevladavaju interdisciplinarni profili koji kombiniraju mrežno inženjerstvo s poznavanjem tehnologija u oblaku i skriptiranja (Python, Ansible). Slični trendovi transformacije vještina vidljivi su i u povezanim segmentima poput bežičnih i RAN mreža.

Dinamika radne snage i kompenzacijski paketi odražavaju kronični nedostatak kvalificiranih stručnjaka. Odljev kadrova u inozemstvo i starenje populacije ograničavaju dostupnost iskusnih inženjera na tržištu rada u Hrvatskoj. Prosječne godišnje bruto plaće za seniorske i rukovodeće pozicije u području privatnih mreža kreću se između 80.000 i 120.000 eura, pri čemu ICT stručnjaci ostvaruju značajnu premiju u odnosu na nacionalni prosjek. Varijabilne komponente, poput bonusa za učinak, postaju standard u privatnom sektoru kako bi se zadržali ključni talenti. Dodatni pritisak na ponudu kadrova stvara i očekivani rast izdvajanja za obranu do 2027. godine, što bi moglo privući dio tehničkih resursa na državne projekte kritične infrastrukture.

Zemljopisno, Zagreb ostaje neosporno središte zapošljavanja, okupljajući sjedišta telekomunikacijskih operatera, regulatornih tijela i velikih integratora. Međutim, Split se ubrzano profilira kao sekundarno čvorište, potaknut rastućim ICT sektorom i potrebama turističke industrije za naprednim mrežnim rješenjima, dok Rijeka i Osijek služe kao važni regionalni bazeni talenata. Uspješne organizacije u nadolazećem razdoblju morat će primijeniti napredne strategije privlačenja talenata, fokusirajući se na kognitivnu agilnost kandidata i njihovu sposobnost integracije modernih mrežnih arhitektura s naprednim OSS/BSS sustavima i rješenjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji.