Potraga za izvršnim kadrovima za ESG i održivost u izgrađenom okolišu

Hrvatski sektor izgrađenog okoliša ulazi u 2026. godinu suočen s dubokom i nepovratnom tranzicijom. Početni val dobrovoljnih korporativnih inicijativa za klimu ustupio je mjesto eri strogih regulatornih implementacija i sustavnog izvršenja. Stupanjem na snagu novog Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu 1. siječnja 2026. godine, Hrvatska je transponirala EU Direktivu 2024/1275, čime se radikalno mijenjaju zahtjevi za stručnjacima u sektoru. S obzirom na to da zgradarstvo čini 42 posto ukupne potrošnje finalne energije u Hrvatskoj, prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, postizanje cilja fonda zgrada s nultim emisijama (ZEB) do 2050. godine zahtijeva transformaciju načina na koji se projekti planiraju, financiraju i izvode. Obveza da sve nove zgrade javnih tijela zadovolje ZEB standard do 2028., a ostale do 2030. godine, pretvara funkciju održivosti iz savjetodavne u ključnu komponentu upravljanja rizicima.

Tržište je snažno potaknuto javnim i privatnim investicijama, pri čemu Ministarstvo procjenjuje da se u projekte energetske obnove i zelene urbane infrastrukture ulaže više od 2,5 milijarde eura. Ovaj investicijski ciklus, podržan sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te programima cjelovite obnove zgrada stradalih u potresima, stvara ogroman pritisak na tržište rada. Istovremeno, trenutna stopa obnove stambenog fonda iznosi tek oko 0,8 posto godišnje. Kako bi se taj tempo višestruko ubrzao, organizacije moraju osigurati lidere koji razumiju složenost dubinske obnove i integracije obnovljivih izvora energije, što izravno potiče potražnju za uslugama kao što je zapošljavanje stručnjaka za dekarbonizaciju zgrada.

Neravnoteža između regulatorno uvjetovane potražnje i ponude kvalificiranih talenata temeljno je preoblikovala strukturu naknada. Dok se plaće za početne inženjerske pozicije kreću oko 1.500 eura, iskusni viši voditelji projekata i ESG konzultanti s više od deset godina iskustva na zagrebačkom tržištu danas ostvaruju mjesečne naknade u rasponu od 4.000 do 6.000 eura. Privatni sektor nudi izrazito konkurentne pakete za rijetke specijaliste, poput stručnjaka za energetske preglede i BIM koordinatora, čija je uloga postala zakonski obvezna. Za uprave koje planiraju strateška zapošljavanja, razumijevanje ovih dinamika i praćenje onoga što pokazuju trendovi zapošljavanja u održivosti ključno je za privlačenje kadrova koji su često na meti zapadnoeuropskih poslodavaca.

Profil traženih vještina odlučno se pomiče s općeg poznavanja politika prema visoko tehničkim i analitičkim kompetencijama. Uvođenje BIM modeliranja u Zakon o gradnji stvorilo je akutnu potrebu za stručnjacima koji mogu integrirati digitalne alate s termodinamičkom analizom zgrada i nZEB/ZEB standardima. Uz tehnička znanja, poslodavci traže lidere s izraženim kros-funkcionalnim vještinama – sposobnošću upravljanja kompleksnim projektima, navigacije kroz prostorne planove i učinkovite komunikacije s međunarodnim investitorima. Organizacije koje provode zapošljavanje ESG menadžera moraju ciljati kandidate koji spajaju inženjersku preciznost s komercijalnim razumijevanjem isplativosti zelenih investicija.

Geografska koncentracija ovog specifičnog tržišta rada izrazito je centralizirana. Zagreb predstavlja primarno središte zapošljavanja, okupljajući najveću koncentraciju arhitektonskih ureda, javnih naručitelja i obrazovnih institucija poput Arhitektonskog fakulteta. Međutim, Split i Rijeka ubrzano se profiliraju kao sekundarni hubovi, posebno u segmentu zelene infrastrukture i održivih turističkih objekata. Za tvrtke koje šire svoje operacije, strateška potraga za izvršnim kadrovima u Hrvatskoj mora uzeti u obzir ove regionalne specifičnosti i lokalne mreže stručnjaka kako bi se osigurala uspješna realizacija projekata u razdoblju do 2030. godine.