Zapošljavanje aktuara

Aktuarska profesija u Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje značajne strukturne transformacije. Gledajući prema razdoblju od 2026. do 2030. godine, uloga aktuara više nije ograničena isključivo na pozadinske analize mortaliteta i osnovno modeliranje šteta. Pod utjecajem sve strožih regulatornih zahtjeva, integracije napredne analitike i rastuće potrebe za strateškim upravljanjem kapitalom, aktuari su postali ključni dionici u osiguravanju korporativne otpornosti. U širem sektoru osiguranja, potražnja za visoko kvalificiranim aktuarskim talentima znatno nadmašuje dostupnu ponudu, što stvara izrazito konkurentno tržište rada, posebno za stručnjake sa specifičnim tehničkim i strateškim kompetencijama.

Ključni pokretač ove dinamike je lokalno regulatorno okruženje pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Nedavne izmjene Pravilnika, koje su stupile na snagu krajem 2024. godine, proširile su program dodatnih ispita uvođenjem predmeta poput aktuarskog modeliranja, upravljanja rizicima te obrade podataka. Dodatno, implementacija novih pravila o kvalitativnim zahtjevima ulaganja krajem 2025. godine nametnula je strože kriterije za upravljanje rizicima. Ove promjene izravno oblikuju trendove zapošljavanja aktuara, zahtijevajući od institucija da osiguraju stručnjake sposobne za provođenje složenih analiza usklađenosti imovine i obveza te integraciju ESG faktora u modele Solventnosti II.

Struktura hrvatskog tržišta osiguranja visoko je koncentrirana oko nekoliko dominantnih grupacija, uz prisutnost manjih specijaliziranih društava i mirovinskih fondova. Geografski gledano, gotovo cjelokupna potražnja za aktuarima centralizirana je u Zagrebu, koji služi kao financijsko središte u Hrvatskoj. Iako sekundarni centri poput Splita i Rijeke imaju određenu prisutnost osiguravatelja, infrastruktura za specijalizirane aktuarske pozicije ostaje primarno vezana uz zagrebačke središnjice, gdje se donose ključne odluke o upravljanju kapitalom i razvoju proizvoda.

Ponuda talenata suočava se s ozbiljnim strukturnim ograničenjima. Glavni obrazovni kanal, poslijediplomski specijalistički studij aktuarske matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, proizvodi ograničen broj diplomiranih stručnjaka godišnje. Uz dvostupanjski model edukacije i stroge kriterije Hrvatskog aktuarskog društva (HAD) za stjecanje statusa ovlaštenog aktuara, proces kvalifikacije traje godinama. Posljedično, tržište bilježi znatan deficit kadrova na srednjim i višim razinama iskustva. Ovaj manjak dodatno je naglašen međunarodnom mobilnošću talenata, gdje inozemna tržišta nude konkurentnije uvjete, što vrši pritisak na domaće poslodavce da kontinuirano revidiraju svoj vodič za aktuarske plaće kako bi zadržali ključne ljude.

U nadolazećem razdoblju, profil traženih kompetencija nastavit će se mijenjati. Tradicionalna aktuarska znanja moraju biti nadograđena vještinama iz područja znanosti o podacima, poznavanjem programskih alata za statističku analizu i razumijevanjem informacijskih sustava. Ova evolucija posebno je vidljiva kroz zapošljavanje glavnih aktuara, čija se uloga transformira iz funkcije financijskog izvještavanja u strateško savjetovanje uprave. Slično tome, zapošljavanje aktuara za razvoj tarifa i određivanje cijena sve više zahtijeva stručnjake koji mogu integrirati makroekonomske varijable i klimatske rizike u održive modele određivanja premija, brišući granice između klasičnog aktuarstva i napredne analitike rizika.